29.8.19

Prednosti i "prednosti" (5G treći dio)

Prednosti i "prednosti" (5G treći dio)

U prethodna dva djela upoznali smo lažne i stvarne probleme s kojima se 5G tehnologija susreće. Stoga je vrijeme da se pozabavimo i prednostima koje ova tehnologija donosi. O tome se, naravno, najviše piše i skoro svi govore o sjajnoj budućnosti, ali, na žalost, često bez puno stvarne istine. No i to je već postalo uobičajeno. Na pragu svake nove tehnologije slušamo priče, ponekad i bajke o njenim blagodatima, a onda uslijedi otrežnjenje. Dakle, pokušajmo razlučiti stvarne od marketinški napuhanih prednosti ove tehnologije.

Brzina

Svaka nova generacija mobilnih komunikacija donijela je veće brzine. Dakako, i 5G slijedi tu praksu. Teoretske brzine (s naglaskom na teoretske) idu i do 20 Gb/s (Giga bita u sekundi). Tako se spominje prenošenje cijelog igranog filma u samo nekoliko sekundi. Naravno, (kao i kod svih dosadašnjih tehnologija) stvarne brzine će biti značajno niže. U stvarnosti postoji cijeli niz smetnji, prepreka i problema koji dovode do pada brzine. 
No pitanje je i trebaju li nam te brzine. Ako gledate film koji traje 90 minuta i on se do vas doprema brzinom koja je veća od brzine kojom se prikazuje, veća brzina nije vam ni potrebna. Osim toga informacije koje dopremate na uređaj treba nekamo snimiti. U većini slučajeva uređaji (npr. mobiteli) zapisuju informacije znatno nižim brzinama. Dakle, tako visoku brzinu ne mogu koristiti.
Stvarno visoke brzine koristi će se samo u slučaju kad se veza koristi za povezivanje više uređaja, na primjer neke lokalne mreže s više priključenih uređaja. Druga prednost velike brzine je što će se zahtjevi pojedinih uređaja brže ispunjavati pa će sustav moći opsluživati znatno više korisnika.


Puno kanala

O tome se manje govori (svi pričaju o brzini), ali 5G donosi puno više kanala odnosno mogućnost povezivanja puno više uređaja. Ovo je stvarna dobrobit, pogotovo kad znamo da su sadašnje veze dobrano zakrčene. Znamo li da će uskoro pored postojeće opreme na mrežu biti povezana i gomila drugih uređaja (npr. smart uređaji, automobili, nadzorna i upravljačka tehnologija itd.) veći broj kanala i veća propusnost su nam nužni. Upravo kraći domet visokofrekventnog signala koji smo opisali kao nedostatak ujedno je i prednost. To omogućuje znatno manje ćelije, a u svakoj od njih možemo nezavisno koristiti dostupne kanale.
Tako će, na primjer, 5G omogućiti povezivanje automobila u prometu i time osigurati sigurnije uvjete na cesti. Pojednostavljeno rečeno, ako vozila znaju gdje su druga vozila mogu izbjeći sudare. Osim toga mogu prilagoditi kretanje uvjetima u prometu i tako povećati propusnost prometnica. Na pragu smo šire primjene autonomnih vozila, što dovodi do isključivanja najnesigurnijeg djela prometa (čitaj: vozača). To je praktično neostvarivo bez međusobne povezanosti vozila.
Naravno, više kanala omogućit će i znatno bolje sustave nadzora pa uskoro možemo zaboraviti i zadnje tragove privatnosti. Ali to je već druga priča.

Latencija

No sigurno najveća (ali i najteže razumljiva) prednost 5G je manja latencija. Da bi razumjeli zašto je to važno prvo treba pojasniti što je latencija. Kada korisnik zatraži neku informaciju njegov uređaj pošalje odgovarajući zahtjev serveru. Potrebno je određeno vrijeme da se taj zahtjev dopremi do servera. Čak i kad server gotovo trenutno odgovori potrebno je vrijeme da odgovor stigne do korisnikova uređaja. Vrijeme od upućivanja zahtjeva po do primitka odgovora naziva se latencija.
Latencija se mjeri u milisekundama. Kod postojećih mreža kreće se od nekoliko desetaka pa čak do nekoliko stotina milisekundi, u zavisnosti od propusnosti i zauzetosti mreže. Ovo na prvi pogled zvuči smješno. Čekate li jednu ili dvije desetinke sekunde da vam stigne neka web stranica, teško da ćete to uopće primijetiti. No ako igrate računalnu igru uspori li se vaša reakcija za dvije desetinke sekunde to obično znači da je vaš protivnik upuca vas, a ne vi njega. Zapravo, s tako visokom latencijom uopće nije moguće igrati igre.
No stvar je često i znatno ozbiljnija. Dva (povezana) automobila koji se kreću jedan prema drugome brzinom od 90 km/h za dvije desetinke sekunde prijeđu 10 metara. Sasvim je jasno da 10 metara kašnjenja pri kočenju može nekoga stajati života.
Drugi ozbiljni primjer je upotreba veze za kirurški zahvat na daljinu. Ne treba objašnjavati što znači da se robotski skalpel zaustavi dvije desetinke sekunde nakon što je to kirurg naredio.
Dakle, treba nam manja latencija. Prema najavama 5G bi trebao imati latenciju od jedne milisekunde. Nekako sumnjam u ostvarivost tih najava, ali ostane li ispod 5 milisekundi bit će to ogromni napredak.

Zaključak

Dakle, 5G donosi veće brzine, više kanala, manju latenciju, a i neke druge prednosti (npr. veću pouzdanost veze). Sve ovo neće biti baš tako sjajno kao što se najavljuje, ali će biti značajno poboljšanje u odnosu na sadašnje tehnologije. Omogućit će povezivanje puno više uređaja i tako svijet učiniti nešto boljim, ali će, kao i svaka tehnologija, proizvesti i neke nove probleme. Nije moguće pogoditi što će se sve promijeniti i što će nam se od toga sviđati, a što će nam smetati. Vidjet ćemo.
No nema nikakve sumnje da mnogi već sad rade na sljedećoj (6G?) tehnologiji. I ponovno će krenuti priče o njenoj štetnosti i bajke o njenim blagodatima. Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini.


No comments:

Post a Comment