22.8.19

Stvarni problemi (5G drugi dio)

Stvarni problemi (5G drugi dio)

Kad se govori o novim tehnologijama obične se kreće od njihovih prednosti. Odlučio sam ići drugim redom. U prošlom nastavku vidjeli smo da se 5G tehnologija susreće s uobičajenim nizom laži. No ova tehnologija ima i hrpu stvarnih problema kojima ćemo se pozabaviti u ovom nastavku. Blagodati i pogodnosti doći će na red u zadnjem nastavku.


Visoke frekvencije

Ako ste bilo kada pokušali koristiti mobilnu vezu na mjestu gdje ima puno ljudi (plaže, stadioni i slično) vjerojatno ste se razočarali. Postojeće mobilne tehnologije jednostavno nemaju dovoljnu propusnost da održe pristojnu brzinu pri velikoj koncentraciji mobilnih uređaja. Ovo je jedan od problema koji bi 5G trebao riješiti.
Povećanje propusnosti može se ostvariti jedino upotrebom većeg frekventnog spektra. Tako će 5G pored do sada korištenih frekvencija koristiti i neke dodatne, što uključuje i frekvencije oslobođene digitalizacijom televizijskog signala. No to i dalje nije dovoljno. Znamo li da se povećanjem frekvencije povećava i količina informacija koje možemo prenijeti, za 5G su predviđene i neke izrazito visoke frekvencije. U Europi je to područje od 24.25 do 27.5 GHz ili, popularno, milimetarski valovi.
No upravo iz toga proizlaze i osnovni problemi. Pojednostavljeno rečeno niže frekvencije lakše prolaze kroz prepreke nego visoke. Tako milimetarskim valovima problem predstavljaju zidovi, ali i kiša, lišće na drveću i slično. Taj problem rješava se dodatnim usmjeravanjem signala prema korisniku, ali i korištenjem nižih frekvencija. Zapravo, visoke frekvencije koristit će se samo kad za to postoje uvjeti, odnosno na otvorenom kada između bazne stanice i povezanog uređaja nema prepreka.
Iz upotrebe viših frekvencija proizlazi i dodatni problem. Naime, ovakvi signali imaju znatno manji domet. Za razliku od LTE tehnologije kod koje se udaljenost mjeri kilometrima, milimetarski valovi prodirat će manje od 200 metara. To zahtjeva puno gušću mrežu antena. Na sreću, antene za 5G su znatno manje te ih je moguće postaviti na rasvjetne stupove, fasade i slično.
I na kraju, cijeli sustav bit će jako osjetljiv na atmosferske uvjete. Jaka kiša, snijeg, magla pa i visoka vlažnost zraka apsorbirat će veliki dio signala i time dodatno smanjiti domet i učinkovitost signala. Za ovo jednostavno nema lijeka.

Cijena i dostupnost 

Kako 5G zahtijeva jako puno baznih stanica, treba postaviti po jednu na svakih 250 metara. To znatno povećava trošak uvođenja, ali i trošak održavanja sustava. Pogodite na koga će se svaliti navedeni trošak.
No visoka ulaganja za pokrivanje nekog prostora signalom stvaraju i dodatni problem. Ovaj problem vidjeli smo pri dolasku svake nove generacije mobilnih komunikacija. Pokrivanje područja visoke naseljenosti (velik broj korisnika) brzo se isplati. Zbog toga gradovi brzo dobivaju ovu tehnologije. Manje mjesta kasne (i po nekoliko godina). Područja izvan gradova (osim prostora uz autoputove) zapravo nikoga ne zanimaju i veliko je pitanje hoće li u tim prostorima 5G ikada biti dostupan.

Zaključak

I na kraju, ostaje i pitanje "što je starije, kokoš ili jaje". U ovom trenutku samo vrhunski (čitaj skupi) mobiteli imaju 5G podršku. Trebat će još dosta vremena da ova tehnologija postane standard i proširi se i na dodatne uređaje (automobili, kućanski uređaji i druga "pametna" oprema). Zbog toga se operaterima ne žuri s ulaganjima, a bez mreže nema ni motiva za ugradnju 5G tehnologije u uređaje. Poznati začarani krug. Zbog toga će 5G prvo postati dostupan u poslovnim i gusto naseljenim dijelovima većih gradova. Ostali će na tu tehnologiju pričekati još koju godinu.

No comments:

Post a Comment